“Najlakši period u kriznoj situaciji je sama borba. Najteži je period neodlučnost, kada razmišljate da li da se uhvatite u koštac s krizom ili da pobjegnete. Ali najopasniji je period na kraju. Tada, kada ste potrošili mnogo resursa i energije, treba se najviše čuvati od pravljenja pogrešaka.“
Richard Nixon, državnik

Dijeljenje vizije za sobom povlači i određenu dobrovoljnost u sudjelovanju, npr. kroz zadrugu. Pa tako u Europskoj uniji pojam zadruge označava autonomnu dobrovoljnu organizaciju u okviru koje se okupljaju članovi kako bi ostvarili zajedničke ekonomske, socijalne i kulturološke ciljeve, kroz demokratski vođenu organizaciju u njihovom vlasništvu (svaki član ima jedan glas, odluke se donose na temelju većine, izabrano vodstvo odgovara članovima). Za razliku od tvrtki/poduzeća gdje se udružuje kapital, zadrugu bi se moglo prvenstveno opisati kao udruživanje ljudi.

Uloga zadruge je da posluje kao „produžena ruka“ njezinih članova, odnosno smanjuje zapreke koje ograničavaju mala obiteljska gospodarstva. Članovi zadruga udruživanjem postaju dovoljno veliki da mogu nastupiti na novom i većem tržištu. Udruživanjem u zadrugu može se postići veća kolektivna snaga u pregovaranju. Zadruga svojim djelovanjem, članovima može smanjiti transakcijske troškove ili povećati dobit kroz ostvarivanje veće prodaje ili pak kroz snižavanje troškova nabave. Zadruge spadaju i među najbolje poslodavce, jer imaju duboke korijene u svojim lokalnim zajednicama. Stoga su izgledi mali da će zbog smanjenja troškova svoju proizvodnju preseliti na neko drugo mjesto.

Stvaranjem veza kroz zajedničko suvlasništvo između onih koji proizvode poljoprivredne proizvode, izbjegava se mogućnost gubitka interesa trgovine/industrije za otkupom domaćih proizvoda. Na taj način jači ne progutaju slabije i društvo se ravnomjernije razvija.

Danas u Europskoj uniji posluje oko 160.000 zadruga (svi sektori; zdravstveno osiguranje, stanovanje, poljoprivreda, farmacija, trgovački lanci, banke, …) sa 123 milijuna zadrugara (svaki peti građanin EU-a) i zapošljava oko 5.4 milijuna ljudi. Važnost zadruga u gospodarstvu EU vidljiv je i u značajnim tržišnim udjelima u različitim sektorima zemalja članica;

  1. Poljoprivreda (83 posto u Nizozemskoj, 79 posto u Finskoj, 55 posto u Italiji)
  2. Šumarstvo (60 posto u Švedskoj, 31 posto u Finskoj)
  3. Bankarski sektor (50 posto u Francuskoj, 35 posto u Finskoj, 31 posto u Austriji)
  4. Trgovina/maloprodaja (36 posto u Finskoj, 20 posto u Švedskoj)
  5. Farmaceutska industrija (21 posto u Španjolskoj, 18 posto u Belgiji)

U Hrvatskoj danas posluje oko tisuću zadruga, sa 17.500 članova i zapošljavaju oko 2.600 ljudi. Isto kao što je to slučaj i u EU, u Hrvatskoj je ovaj oblik organizacije (zadruga) najučestaliji u poljoprivrednom sektoru. Da postoji prostor za rast zadrugarstva u Hrvata na temelju usporedbe sa EU je evidentno, međutim nepovjerenje pojedinca prema skupnom radu i zajedničkom  interesu je još uvijek najveća slabost našeg društva.

Puno je razloga zašto je nepovjerenje jedna od najvećih zapreka značajnijem razvoju zadrugarstva u Hrvatskoj, a kreću se u rasponu od traumatičnog kolektivnog povijesnog pamćenja do loših osobnih iskustava generacija seljaka koje su morale pod političkim pritiscima sudjelovati u različitim oblicima udruživanja s ciljem da se proizvede što više hrane. Nažalost, nerijetko se događalo da su se zbog stavljanja struke i nepoštivanja lokalnog prostora sijale i sadile kulture koje su već na početku bile osuđene na propast. Rezultati takovog udruživanja bili su manjkavi, a ciljevi nikada nisu ostvareni.

To je posebno došlo do izražaja u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata. Godine i generacije su izgubljene, a nepovjerenje je ostalo. Rješevanju tog problema treba pristupiti sustavno i odgovorno, a naglasak mora biti na razvoju interesa za zadrugarstvo kod mladih poljoprivrednika nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Kada bi barem svaki dvadeseti (a ne peti) stanovnik Republike Hrvatske bio član neke zadruge, onda se ta brojka penje na preko 200 tisuća zadrugara u RH. U Varaždinskoj županiji posluje 21 zadruga, sa 326 članova i zapošljavaju 40 ljudi. Jedna od tih zadruga je i Poljoprivredna zadruga Varaždinsko povrće.